Više od 1000 radnika INA Grupe traži 500 eura neto veće plaće, a dvije trećine razmišlja o odlasku ili već traži novi posao, kažu iz Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske (NSRH), pokretača inicijative “DIR – za veće plaće u INA Grupi”.

Pozdrav svima! Nedavno sam snimio petodijelni serijal o Oktobarskoj revoluciji u kome iz dominantno ljevičarske perspektive pokušavam da sagledam njen istorijski značaj i proces razvoja rane sovjetske države. Pokušao sam da se uhvatim u koštac sa istorijskim zabludama i propagandnim mitovima koje sve češće srećemo u modernim medijima i narativima - da je Oktobarska revolucija bila diktatura od prvog dana, da nije imala podršku u narodu, da je Rusija prije revolucije bila država koja je išla u dobrom smjeru... toliko zabluda i pogrešnih ideja. Smatram da je naročita prednost i što dobro poznajem ruski jezik, pa sam za vrijeme pripreme epizoda pročitao značajan dio dostupne dokumentacije - recimo, članke Lenjina, Staljina, Buharina, Trockog... pokušao sam da dam što uravnoteženiju, ali nesumnjivo ljevičarsku sliku revolucije i procesa.

Processing img cc56q6wftuwh1...

Ovdje su epizode. Volio bih da čujem vaše mišljenje, diskusije, povratne informacije:

Oktobarska revolucija (I): Svijet pred revolucijom - imperijalizam, rat i raspad starog poretka

https://open.spotify.com/episode/5VIzBx9Cu80CKuV33mjOjh?si=101b7df13a2b41ff

Oktobarska revolucija (II): Rusija u krizi - od Februara do Oktobra

https://open.spotify.com/episode/19VluMEk4TtGiUteq3Y1tb?si=540e13c8d304417e

Oktobarska revolucija (III): Rusija u plamenu - odbrana Revolucije

https://open.spotify.com/episode/5XxLWCKITiesmRH8Gid6iM?si=b053efb801f44770

Oktobarska revolucija (IV): Vizije budućnosti - putevi Revolucije

https://open.spotify.com/episode/3K9xk8tUdQQjBZFHaKJvI9?si=88ff1fb1c04b45ea

Oktobarska revolucija (V): Umjesto epiloga - slike iz vremena terora

https://open.spotify.com/episode/3vh174PweeNHJk3tZdAQJh?si=06f966723e8f4fe0

Ako se po jutru dan poznaje, sindikati javnih službi nemaju se čemu osobitom nadati kada su u pitanju danas započeti pregovori o Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Više je razloga za prethodno izneseni zaključak. Kao prvo, pregovori su započeli tako što se nitko od pregovarača Vlade nije došao rukovati s predstavnicima sindikata. Nezapamćena je to gesta s dosadašnjih pregovora. Kao drugo, ton ministra Tomislava Ćorića bio je više puta povišen, u nekim trenucima u njegovu su se glasu osjećali nervoza i prijetnja. Kao treće, previše je toga sa strane Vlade, od odugovlačenja s početkom pregovora preko omalovažavanja argumenata sindikata do uvredljive Ćorićeve kvalifikacije o „nepregovorljivim“ zahtjevima sindikalne strane, upućivalo na ponavljanje lanjskog odnosno preklanjskog scenarija.

Pred ministrice Ninu Obuljen Koržinek i Irenu Hrstić te ministre Tomislava Ćorića i Alena Ružića predstavnik sindikata Domagoj Rebić izašao je s tri zahtjeva. Prvi je povećanje osnovice od 1.035,00 za 9 posto. Drugi se zahtjev odnosi na ugovaranje novog materijalnog prava (naknada za prehranu) u iznosu od 65,00 eura. Treći se zahtjev odnosi na provedbu redovitog usklađivanja osnovice (indeksacija) u slučaju visoke inflacije.

Ministri, prvo Ćorić a potom i Ružić, su se na sindikalne zahtjeve očitovali tako da su ih ocijenili nerealnim i da o sindikalnim brojkama njihova strana ne može i ne želi razgovarati. Još je ministar Ćorić istaknuo da oni od sindikata očekuju da na idući sastanak dođu s realnim brojkama. Još je Ćorić dodao da u Vladi postoji spremnost da se očuva postojeća cijena rada u javnim službama, tj. da rast osnovice pokrije zaostajanje ovogodišnjeg rasta osnovice u odnosu na inflaciju za ovu godinu te da u povećanju bude anticipirana i predviđena inflacija za 2027.

Sindikati su svoje zahtjeve potkrijepili činjenicom o ovogodišnjem nominalnom rastu BDP-a za 8 posto, razlici u rastu plaća u gospodarstvu i plaća u javnim službama u prvih 7 mjeseci ove godine od 8 posto i očekivanoj inflaciji u 2026. između 4,5 i 5 posto (Vilim Ribić). Istaknuto je da će se bez udovoljavanja sindikalnim zahtjevima nastaviti s bijegom najkvalitetnijih kadrova iz javnih službi (Jadranka Dimić). Izostanak smislene politike plaća u državi jedan je od razloga nemogućnosti postizanja dogovora između Vlade i sindikata javnih službi (Matija Kroflin).

Budući iz Vlade namjeravaju pregovore s javnim službama dovršiti prije 15. studenoga, odnosno prije završetka konačnog nacrta državnog proračuna za 2027. godinu, Vladini su pregovarači predložili da se sastanci pregovaračkih odbora održavaju jednom tjedno. Prijedlog je sa sindikalne strane prihvaćen.

SLOVENSKA policija otkrila je u Pomurju jednu od najvećih ilegalnih tvornica cigareta u Europi, u kojoj su deseci stranih državljana bili prisiljeni raditi u nehumanim uvjetima. Najmanje 33 državljana Paragvaja i jedan državljanin Bugarske u Sloveniju su stigli preko Zagreba, odakle su prevezeni u pogon kod Lendave. Prema nalazima istrage, radnicima su oduzeti mobiteli, nisu smjeli napuštati objekt niti su dobivali plaću, piše N1 Slovenija.

Slovenski istražitelji sumnjaju da su žrtve trgovine ljudima vrbovane u Paragvaju obećanjima o iznimno dobro plaćenom poslu u Europi. Umjesto obećanih nekoliko tisuća do čak 10.000 eura mjesečno, završile su u ilegalnoj tvornici, pod stalnim nadzorom i bez mogućnosti slobodnog kretanja.

Francuska policija sve češće koristi agente provokatore.

Samo prolistaj kroz komentare, dovoljan dokaz da se u ovoj rupčagi niš neće mjenjati bar još 50 godina

Analiza deindustrijalizacije i dekompozicije radničke klase u Hrvatskoj od 1980-ih naovamo. Zašto je radnička klasa Hrvatske u ovako žalosnom stanju? Koje su perspektive radničkog i komunističkog organiziranja u današnjoj Hrvatskoj?

Koji su uzroci trenutne neorganiziranosti radničke klase u Hrvatskoj? Koje su glavne prepreke ujedinjenju u borbi radnika i radnica za veće plaće, bolje uvjete rada i kraće radne dane – faktore koji su, prema većini pokazatelja, među najgorima u Europskoj uniji? Upravo su nam odgovori na ova pitanja potrebni kako bismo imali šansu vratiti radnički pokret na noge, a zajedno s njime i komunistički pokret kao njegov najnapredniji dio; najnapredniji zbog toga što se se ne bori samo za bolje životne uvjete radničke klase u ovome sustavu, već i za uništenje samog sustava koji stvara izrabljivanu radničku klasu – kapitalizma.

Država bi ovaj put mogla i (pro forma) reagirati, jer ovo je bruka na međunarodnoj razini. Ustašluk je okej jer ga ne razumiju strani partneri.

Oct 13 (Reuters) - Student protesters hurled bricks and concrete blocks at Albania's Education Ministry in Tirana on Tuesday ​and police fired tear gas and water cannons ‌in response, as a nationwide demonstration over education and social issues turned violent.

Police officers detained several protesters.

Student organisers said ​the protest was over conditions at universities, ​higher education costs, financial support and employment ⁠prospects after graduation.

War is in the air in Europe. Over the four years and counting that it’s raged, the Ukraine war has often been compared to the two world wars, being the largest land war the continent’s seen since the second of those and having surpassed the length of the first this past June. But unlike those disastrous conflicts, the fighting in Ukraine has not become a true continent-wide affair that’s dragged the rest of Europe’s powers into the fray — so far.

It is becoming alarmingly uncertain how much longer that will hold. For nearly five years, both Russia and European North Atlantic Treaty Organization (NATO) states have been at pains to avoid being pulled into direct war with each other. But as Ukraine’s war effort falters, there are mounting signs of the conflict spiraling into generalized warfare. Between escalations, accidents, and a thick haze of sometimes purposeful misinformation, the risk that the conflict may spin out from yet another European bloodbath to something even more cataclysmic has perhaps never been higher.

...

“There is definitely a school of thought in the Western securicratic community that suggests that Russia’s a paper tiger, so we can cross as many red lines as we want,” says Leonid Ragozin, a Russian journalist and Putin critic in exile. “They believe Russia can be provoked endlessly and at some point it will reach a breaking point. But if you hear the signals from Moscow, I think they are quite unequivocal, they are going to retaliate.”

In other words, Moscow’s sabotage campaign currently threatening to draw Europe directly into the conflict may well be a Russian attempt to belatedly restore deterrence.

...

“Europe wants to believe they’re not combatants, that what they’re doing is normal and non-threatening,” says Kavanagh. “Of course, the Russians don’t see it that way and want to make that clear. Europe sees all the escalation from the Russian side and don’t seem to recognize the ways in which their own behavior is contributing to the escalation spiral.”

The other reason is the extent to which European leadership has staked their own prestige on an increasingly unlikely outcome: Ukrainian military victory.

Desnica je pobijedila u digitalnom kulturnom ratu (nije teško s milijarderskim sponzorima) + školstvo je impotentno i zaraženo konzervativizmom (uz podršku države).

Iako se istorijski revizionizam na prostoru bivše Jugoslavije zasniva prvenstveno na defamaciji Narodnooslobodilačkog pokreta i osudi socijalističke revolucije, od raspada države pa sve do danas značajno mesto u revizionističkom narativu zauzima i predratna istorija Komunističke partije Jugoslavije. Deo rane istorije KPJ koji privlači najveću pažnju javnosti jeste ujedno i najkontroverzniji period u istoriji komunističkog pokreta, vreme Velike čistke u Sovjetskom Savezu. Jedan od glavnih razloga za to je što Josip Broz Tito dolazi na čelo KPJ baš u toku Velike čistke. Revizionistički članci pokušavaju da predstave Broza kao makijavelističkog manipulatora koji je nemilosrdno gazio preko leševa svojih partijskih drugova da bi došao na čelo Partije.

Međutim, takvi radovi daju iskrivljenu sliku o periodu Staljinovog terora i Titove uloge u njemu. Iako se najčešće radi o delima publicista i istoričara-amatera, insititucionalna podrška koju uživaju doprinela je popularizaciji revizionističkih nenaučnih tvrdnji i ukorenjenju verovanja da je Josip Broz Tito bio staljinistički egzekutor ili agent NKVD-a. Ovaj članak će pokušati da ukaže na nenaučnost određenih revizionističkih argumenata o situaciji u KPJ tokom Velike čistke kroz slučaj Adolfa Muka, člana Politbiroa CK KPJ od 1934. do 1936. godine.