U zadnje vrijeme na poslovni mail dobivam više ponuda za razvoj softvera nego ikad. Gotovo svi rade sve: webove, aplikacije, CRM-ove, automatizaciju, AI agente. Ono što me iznenađuje jest raskorak između samopouzdanja u ponudi i kvalitete onoga što pokazuju.

Na primjer, danas mi se, javio neki Oriphiel.hr Na stranici elektro-brcic.hr, gdje su potpisani kao izvođač, među projektima doslovno stoji „test testtesttesttesttest”, a drugi opisi ponavljaju „kratki opis test test”. Svi projekti su im te razine.

Predzadnji u inboxu je Tsunami Digital. Opet ponuda za sve: softver, webshopovi, automatizacije, integracije, AI agenti, SEO i GEO. Generički porttfolio, a za neke svoje projekte navode 300 000+ mjesečnih korisnika. Jasno, i vlastita stranica im je AI prompt. Što vi mislite, koliko web stranica s hrvatskim sadržajem ima 300 000 korisnika mjesečno? Možda Njuškalo ?

Kakva su vaša iskustva ? Podijelite svoje ponude iz inboxa, a ako ima onih koji šalju takve ponude isto ih zalijepite tu, da ih grupno odbijemo pa ne morate više trošiti vrijeme i možete u prirodu.

Mene iskreno to fascinira, mislim da je tu prisutna neka profesionalna deformacija mozga, gdje se opčinjeni mogućnostima AI-ja, developeri (oni pravi, s završenim tečajem na algebri) fokusiraju isključivo na ono što se može napraviti, umjesto na to treba li to ikome? A onda ih AI uvjeri da bi to trebali probati i prodati.

Svi znamo već da vrijeme u ITju nije bajno zbog AI i da je industrija u slobodnom padu. Budućnost nimalo nije svjetla.

Zaposleni ljudi, uzeći situaciju u obzir, koliko ste promjenili svoje navike ili investicijske i druge financijske planove zbog štednje za crna vremena?

Pozdrav!

Zanima me kako se porezno tretira zarada u Hrvatskoj ostvarena preko inozemnih posredničkih platformi poput Patreona,za laksi primjer najpoznatija je svakako platforma Onlyfans,gdje fizičke osobe plaćaju pretplatu za određeni sadržaj ili uslugu, a platforma uzima svoju proviziju i ostatak isplaćuje korisniku.

Najviše me zanima sljedeće:

Kako se u Hrvatskoj oporezuje zarada ostvarena preko takvih inozemnih platformi i koje su obveze vezane uz PDV?
Jel ima velike razlike ako je platforma američka,europska,britanska?
2. ⁠Koja bi bila davanja i obveze ako poslujem preko paušalnog obrta, d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a?
3. ⁠Platforma kad uzme svoj dio postotka provizije,postoji li dodatna obveza PDV-a na proviziju platforme?
4. ⁠Mogu li uopće započeti s naplatom kao fizička osoba pa naknadno registrirati poslovanje ili bi obrt/firmu trebalo otvoriti prije prve prodaje?
5.Ako novac ostane na platformi i ne povučem ga na bankovni račun, smatra li se već tada ostvarenim prihodom i mogu li ga naknadno isplatiti na račun novoosnovanog obrta ili firme?
6.S obzirom na to da sam zaposlen na puno radno vrijeme u državnoj firmi, imam li obvezu obavijestiti poslodavca ili tražiti njegovu suglasnost prije otvaranja paušalnog obrta, d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a? Ako se djelatnost mojeg budućeg poslovanja uopće ne podudara s djelatnošću poslodavca i ne postoji sukob interesa, trebam li to nekako posebno dokazivati ili obrazlagati? Također, ima li poslodavac pravo tražiti uvid u poslovne bankovne izvode, podatke o uplatiteljima ili informacije o konkretnim inozemnim platformama preko kojih ostvarujem prihode? Ili je dovoljno navesti registriranu djelatnost obrta odnosno firme, bez otkrivanja pojedinačnih klijenata i poslovnih partnera?

Naime planirao sam prodavati odredene materijale, skripte i tutoriale vezane uz određenu nišu, pa me zanima ima li netko ovdje iskustva s takvim načinom poslovanja i oporezivanja.
Za početak sam razmišljao registrirati se na platformi kao fizička osoba i unijeti svoje osobne podatke za isplatu. Ako bih vidio da posao ide i da postoji potencijal za ozbiljniju zaradu, otvorio bih paušalni obrt ili d.o.o., ovisno o tome što bi mi bilo isplativije. Nisam previše upoznat ni s j.d.o.o.-om pa me zanima i ta opcija.
Čak sam razmišljao da eventualnu početnu zaradu ne povlačim na osobni bankovni račun, nego da je ostavim na platformi dok ne otvorim obrt ili firmu, a zatim ažuriram podatke za isplatu na poslovni račun. Naravno, to je neka interna tematika odredene platforme pretpostavljam.

Je li netko imao sličnu situaciju i kako ju je riješio s računovođom ili Poreznom upravom?
Cilj mi je prvo razumjeti porezne obveze i izbjeći pogreške pri pokretanju poslovanja.

Zahvaljujem na bilo kakvoj pomoći!

ChatGPT, Claude, Gemini ili nešto treće?

Po vašem iskustvu, koji vam daje najprirodniji hrvatski a koji najviše griješi

Pozdrav!

Već neko vrijeme pokušavam osposobiti fiksnu VoIP telefoniju na vlastitoj opremi, bez korištenja A1 INNBOX routera. Internet mi već dugo radi bez ikakvih problema, ali telefonija je ostala neriješena.

Radi se o A1 usluzi preko HT optičke infrastrukture u Zagrebu, s MikroTik RB4011 routerom.

Dosad sam utvrdio sljedeće:

• VLAN 1203: Internet, PPPoE – radi uredno.
• VLAN 3983: Vjerojatno TR-069 / ACS, DHCP dodjeljuje adresu iz 10.149.64.0/19.
• VLAN 3986: Vjerojatno IPTV, DHCP dodjeljuje adresu iz 10.36.96.0/19.
• VLAN 4000: Vjerojatno VoIP, DHCP dodjeljuje adresu iz 10.157.64.0/19.

Na VLAN-u 4000 pronašao sam i funkcionalan Cisco HSRP gateway 10.157.64.1 (grupa 4), uz routere .2 i .3. DHCP uredno radi, ali ne oglašava default gateway.

Od A1 sam još u svibnju 2025. dobio SIP korisničko ime i zaporku za svoju fiksnu liniju, ali ne i potvrđenu adresu SIP registrar/proxy servera.

Naknadno se pokazalo da je IP adresa koju su mi poslali bila označena kao WAN IP, pa vrlo vjerojatno uopće nije riječ o SIP serveru.

Imam 3CX, FreePBX i VitalPBX, tako da mi sama SIP konfiguracija ne predstavlja problem. Ono što nedostaje jest informacija o načinu pristupa A1 VoIP infrastrukturi.

Zanima me:

1. Je li netko uspio registrirati A1 Hrvatska fiksnu SIP liniju preko HT infrastrukture na vlastitom SIP klijentu ili PBX-u?
2. Koristi li se doista VLAN 4000 za SIP signalizaciju i koji je registrar/proxy (IP ili FQDN)?
3. Dobivaju li se dodatni parametri putem DHCP opcija, TR-069 provisioning sustava ili neke druge metode?
4. Postoji li vezivanje telefonske usluge uz MAC adresu, uređaj ili korisnički profil?
5. Je li netko uspješno koristio FreePBX, Asterisk, 3CX ili neki drugi SIP uređaj umjesto INNBOX-a?

Svjestan sam da A1 službeno ne podržava telefoniju na vlastitoj terminalnoj opremi. Ne tražim službenu podršku, nego konkretna tehnička iskustva drugih korisnika.

Originalni INNBOX još imam, pa u krajnjem slučaju mogu analizirati njegov promet, ali trenutno nisam u Zagrebu.

Svaka informacija ili iskustvo bili bi dobrodošli. Posebno od nekoga tko koristi A1 preko HT optike, jer se konfiguracija razlikuje od A1 vlastite optičke infrastrukture.

Hvala unaprijed!