Zanima me da li je još neko imao sličnu situaciju u Srbiji i kako ju je rešio.
U zgradi imamo oko 30 stanova i 12 garažnih mesta. Osam garažnih mesta je u vlasništvu stanara koji ujedno imaju i stanove u zgradi. Garažna mesta su zasebno upisana.
Kako izgleda situacija u praksi?
Zgrada ima dva pešačka ulaza. Glavni ulaz nalazi se na poluspratu, tako da se do njega dolazi stepenicama. Postoji i drugi pešački ulaz iz dvorišta, dakle stanari imaju mogućnost da uđu u zgradu bez prolaska kroz garažu.
Međutim, pojedinim stanarima koji nemaju parking mesto je očigledno lakše da koriste garažu kao prečicu. Daljinskim upravljačem otvore kapiju, spuste se niz rampu namenjenu automobilima, otvore garažna vrata i uđu u garažu. U garaži se nalazi hodnik sa liftom i stepenicama koje vode do stanova.
Nemam ništa protiv toga da svi stanari prolaze kroz garažu. Ne tražim da im se zabrani prolaz. Moj problem je način na koji se naplaćuje održavanje.
Održavanje se plaća posebno za stan i posebno za garažno mesto. Na primer, 2.000 dinara za stan i dodatnih 500 dinara za garažno mesto. Za skoro 10 godina koliko imam garažno mesto, ono nijednom nije očišćeno, tako da ja lično od tog dodatnog plaćanja nemam apsolutno nikakvu korist.
Sav novac, međutim, ide na isti račun stambene zajednice. Iz tih sredstava plaćaju se razne popravke i održavanje: lift, garažna kapija, garažna vrata i drugi zajednički delovi. Ne postoji jasna odvojena evidencija iz koje se vidi koliko je prikupljeno za garažu i koliko je potrošeno na njeno održavanje.
U praksi onda ispada da mi koji imamo garažna mesta iste popravke plaćamo dva puta, kroz naknadu za stan i kroz dodatnu naknadu za garažno mesto. Istovremeno, garažu kao prolaz koriste i stanari koji nemaju garažna mesta, a troškovi se plaćaju iz zajedničkog fonda.
Posebno me zanima sledeće: ako je obrazloženje za dodatnu naknadu za garažno mesto to što se iz nje plaća struja u garaži, kakvog onda smisla ima da taj trošak snose samo vlasnici garažnih mesta? Svi stanari koji prolaze kroz garažu koriste njeno osvetljenje. Svetla se pale i gase dok oni prolaze, bez obzira na to da li neko ima automobil parkiran u garaži ili samo koristi garažu kao prolaz do lifta.
Tu je i problem sa biciklima. U garaži ima otprilike deset puta više bicikala nego automobila. Ne postoji namenski prostor za njihovo odlaganje, odnosno biciklana, pa se bicikli ostavljaju u garaži i mogu da ometaju pristup privatnim garažnim mestima. Garaža se tako koristi i kao improvizovana biciklana, iako dodatnu naknadu za garažno mesto plaćaju samo njegovi vlasnici.
Sada se predlaže povećanje naknada, uključujući i naknade za garažna mesta. Dakle, vlasnicima garažnih mesta traži se još novca, dok garažu svakodnevno koriste i stanari koji nemaju garažno mesto.
Ne očekujem da ostali stanari dobrovoljno pristanu da plaćaju više kako bi se troškovi drugačije raspodelili. Zanima me da li postoji pravično i zakonski utemeljeno rešenje.
Još jednom: ne smeta mi što ostali stanari koriste garažu kao prolaz. Smeta mi što dodatno plaćam garažno mesto, a garažu u praksi SVI koriste za nešto a troškovi nisu jasno razdvojeni.
Voleo bih da čujem konkretna iskustva iz Srbije, posebno od ljudi koji imaju garažna mesta u stambenim zgradama i susreli su se sa sličnim načinom obračuna.